ĐOKOVIĆ: Odnosi Crne Gore i Srbije nikad bolji, na jesen Dani Vojvodine u Podgorici

Đoković, koji je i pokrajinski sekretar za sektor turizma i privrede, najavio je da će se sredinom oktobra održati Dani Vojvodine u Crnoj Gori.

“Prema našim planovima, u prvoj polovini oktobra mjeseca bi trebalo da budu održani Dani Vojvodine. U Crnu Goru bi doveli vojvođanski simfonijski orkestar, ali i dopremili jednu od najvećih kolekcija slika u Srbiji koja pripada jednom Crnogorcu iz Ravnog sela i koja sadrži neka od najreprezentativnija djela Mila Milunovića, Voja Stanića i ostalih slikara sa naših prostora. U okviru manifestacije, organizovali bi vinski festival gdje bi okupili najeminentnije proizvođače vina, a građane bi dodatno animirali šampanim publikacijama, u kojima bi predstavili neka manje poznata vojvođanska mjesta koja vrijedi posjetiti”, naveo je Đoković.

Potpredsjednik vojvođanske Vlade je porijekom Crnogorac iz Nikšića, a tokom prošlonedjeljnog boravka u Podgorici posjetio je redakciju Portala Analitika.

ANALITIKA: Kako ocjenjujete trenutne političke odnose između Crne Gore i Srbije?

dsc-0944ĐOKOVIĆ: Politički odnosi između Srbije i Crne Gore, nakon osamostaljivanja obje države, nikada nijesu bili bolji, jači i stabilniji nego što je to slučaj sada. Bolje rečeno – od kad je gospodin Aleksandar Vučić preuzeo funkciju premijera. Sada sa državnim organima Crne Gore imamo dnevnu komunikaciju na obostrano zadovoljstvo stanovnika obje države.

ANALITIKA: Crnogorska  javnost, ali i turistički poslenici su zabrinuti zbog otvorene kampanje dijela vojvođanskih i beogradskih medija, da stanovnici Vojvodine, odnosno Srbije, ovog ljeta obavezno posjete Grčku, a ne Crnu Goru. Što je u pitanju?

ĐOKOVIĆ: S obzirom na odlične odnose dviju država, mogu da kažem da ne postoji organizovano pozivanje srpskih turista da umjesto Crne Gore ovog ljeta posjete Grčku. Država je ta koja se ne miješa u konkretne turističke proizvode i njihovu promociju. Promocija jedne ili druge države u turističkom smislu je stvar umješnosti turističkih operatera da medijima na adekvatan način prezentuju svoj turistički proizvod. Dakle, ti pozivi za Grčku koji se često gledaju na našim medijima nijesu stvar srpske državne akcije.

Na kraju, ako uporedite turističke ponude Crne Gore i Grčke vidjećete da Crna Gora privlači visoko platežne turiste, a Grčka sa ponudom od 150 eura za 10 dana one manje platežne. Koliko znam, ponuda Crne Gore se više bazira na visoko platežne turiste, odnosno na veće prihode.

ANALITIKA: Kakvi su podaci koji se tiču spoljno-trgovinske razmjene između Crne Gore i Vojvodine? Šta najviše Crna Gora izvozi u Vojvodinu?

dsc-0929ĐOKOVIĆ: Tokom prošle godine, iz Vojvodine u Crnu Goru je izvezeno robe u vrijednosti 166 miliona dolara, a iz Crne Gore u Vojvodinu svega sedam miliona. Dakle, suficit u korist Vojvodine je 159 miliona dolara ili u procentima čak 1.350 posto. To je, pored Kine i entiteta Republike Srpske, najveći trgovinski suficit u ekonomskoj razmjeni Vojvodine sa inostranstvom.

Konkretno, iz Vojvodine u Crnu Goru najviše se izvozi suncokretovo ulje, brašno i prerađevine od pšenice i kukuruza, suhomesnati proizvodi, sirove žitarice i ljekovi.

Vojvodina od Crne Gore uvozi ljekove i antibiotike, kao vreće i kese od etilena. Očigledno je da i dalje ima prostora za rast spoljno-trgovinske razmjene Crne Gore i Vojvodine. U tom kontekstu, treba uraditi jednu smislenu analizu tržišta i na taj način prepoznati one crnogorske proizvode koji se mogu plasirati u Vojvodinu.

ANALITIKA: U Crnoj Gori imamo šest fabrika vode sa instaliranim kapacitetima od nekoliko stotina miliona litara vode, a od toga se proizvodi svega desetak procenata. Crna Gora, jednostavno, ne može da izveze svoju vodu iz nekih objektivnih razloga. Da li ima prostora za taj izvoz u Vojvodinu?

ĐOKOVIĆ: Nažalost, mislim da tu nema prevelikog prostora za izvoz. U Srbiji postoji oko tridesetak fabrika visokokvalitetne pijaće vode. I ne samo da su te vode preplavile domaće i regionalno tržište, no su zahvaljujući i dobroj marketinškoj kampanji počele da osvajaju tržišta i azijskih zemalja. Bojim se da u Srbiji, odnosno Vojvodini, nema prostora za plasman kvalitetnih crnogorskih voda.

Međutim, kao građanin nijesam primijetio neku marketinšku kampanju crnogorskih voda, liše snažne kampanje proizvođača vina “Plantaža”.

Mislim da bi trebalo da udruženi crnogorski proizvođači pokrenu kampanju kako bi pokušali animirati stanovnike Srbije da konzumiraju jako kvalitetne crnogorske vode.

ANALITIKA: U Crnoj Gori su pokrenuti tenderi za zakup poljoprivrednog zemljišta. Na tendere se nijesu prijavljivale firme iz Vojvodine koje imaju velikog iskustva u poljoprivrednoj proizvodnji. Da li možda ima prostora za animiranje vojvođanskih firmi za zakup poljoprivrednog zemljišta?

ĐOKOVIĆ: Jedno od najvećih crnogorskih preduzeća za proizvodnju hrane Agroglobe, koja je vlasnik Nikšićkog mlina i još nekoliko firmi, je ustvari predstavništvo firme čiji su vlasnici iz Novog Sada. Tako da već imamo vojvođanske firme na tržištu Crne Gore.

Što se tiče crnogorskog zemljišta, naše firme u Vojvodini imamo toliko zemljišta da nam nije potrebno da vršimo zakup. Tako da tu ne vidim prostor za učešće, niti vidim da bi to bilo profitabilno.

Međutim, prostora za saradnju ima prije svega u prenošenju znanja, iskustava i nabavci odgovarajuće mehanizacije. Složićete se da osim u vinarstvu i stočarstvu Crna Gora nema prevelikog iskustva u intezivnoj proizvodnji hrane, pa bi tu iskustva i znanja vojvođanskih firmi, instituta i fakulteta za poljoprivredu dobro došla.

U tom smislu, kod nas će u oktobru pod pokroviteljstvom vojvođanske vlade biti održan Sajam nauke i privrede i mi ćemo pozvati sve relevantne crnogorske institucije i firme da isprate sajam i da budu naši gosti. Na sajmu će biti predstavljeno 240 laboratorija novosadskog Univerziteta, većinom iz  oblasti poljoprivrede i IT tehnologija, i sigurno da će pristvo sajmu i naša tehnička pomoć biti podstrek crnogorskoj poljoprivredi da izvuče dodatan kvalitet.

ANALITIKA:  Najavljeno je održavanje Dana Vojvodine u Crnoj Gori i Dana Crne Gore u Vojvodini. Što se planira u okviru tih manifestacija?

dsc-0963ĐOKOVIĆ: Prema našim planovima, u prvoj polovini oktobra mjeseca trebalo bi da budu održani Dani Vojvodine. U Crnu Goru bi doveli vojvođanski simfonijski orkestar, alii dopremili jednu od najvećih kolekcija slika u Srbiji koja pripada jednom Crnogorcu iz Ravnog sela i koja sadrži neka od najreprezentativnija djela Mila Milunovića, Voja Stanića i ostalih slikara sa ovih prostora. U okviru manifestacije organizovali bi vinski festival gdje bi okupili najeminentnije proizvođače vina, a građane bi dodatno animirali šampanim publikacijama u kojima bi predstavili neka manje poznata vojvođanska mjesta koja vrijedi posjetiti. Prosto iz razloga što se putovanja iz Crne Gore u Vojvodinu i Srbiju svode na medicinske tretmane, završavanje nekih poslovnih obaveza i noćni život.

Ne možemo reći da iz Crne Gore imamo posjete Srbiji i Vojvodini koje bi bile u pravom smislu turističke. Želimo da to promovišemo u okviru Dana Vojvodine.

Konačno, ideja nam je, a to smo i predstavili crnogorskom ministru turizma i održivog razvoja, da napravimo precizni sporazum između Crne Gore i Vojvodine u kome bi konkretno, u tematskim oblastima, precizno definisali oblike buduće saradnje. Cilj nam je da sve to bude konkretno i da ne ostane na nivou nekog kurtoaznog širokog sporazuma, no da se uđe u detaljne stvari i da sljedeće godine počnemo da realizujemo te zamisli.

Takođe, plan nam je i očekujemo da pedeseti jubilarni Sajam turizma bude realizovan sa partnerstvom Crne Gore. Na sajmu će u stvari biti predstavljeni Dani Crne Gore u Vojvodini.

Želimo, da zajedno sa Ambasadom Crne Gore u Beogradu, podignemo kvalitativno nivo saradnje Crne Gore i Vojvodine. Ne želimo da Crna Gora u srpskoj javnosti bude samo zemlja kačamaka, sira i vranca, no država koja može da ponudi puno više toga, prije svega, u oblasti kulturne baštine.

dsc-0933ANALITIKA:  U Vojvodini postoji značajna crnogorska zajednica, prije svega u opštini Mali Iđoš, koja baštini tradicionalne crnogorske vrijednosti. Kakvi su odnosi  Vlade Vojvodine sa našom nacionalnom zajednicom? Dokle se stiglo sa formiranjem zavoda za kulturu vojvođanskih Crnogoraca?

ĐOKOVIĆ: Osnivanje Zavoda je najavljivano od nacionalnog Savjeta Crnogoraca, ali se nije krenulo u realizaciju tog projekta. Pokrajinska Vlada izdvaja sredstva za rad crnogorskog nacionalnog Savjeta. Ta institucija je prošla kroz turbulentni period i još se nije stabilizovala. Crnogorska zajednica u Malom Iđošu i Lovćencu ostavlja autentični pečat i predstavu o Crnogorcima.

Moram da kažem, s obzirom da mi je otac iz Jasenovog polja, a majka iz Banjana, a rođen sam i odrastao u Beogradu, da postoji veliki neiskorišćeni resurs što se tiče promocije identiteta Crnogoraca u Srbiji.

Taj neiskorišćeni nacionalni resurs se zove Beograd. Ono što su sada napori Ambasade Crne Gore u Beogradu, što ja jako pozdravljam, jesu da se crnogorska priča i crnogorski nacionalni identitet izvuku iz neke “poluilegale“, i da crnogorska nacionalna zajednica u Srbiji ne bude samo doživljena kroz Lovćenac ili Mali Iđoš.

Podsjetiću da su neki od najeminentnijih državnika, političara, naučnika i umjetnika iz Beograda, porijeklom Crnogorci, i da su oni ti koji su gradili i oblikovali Srbiju i ostavili snažan, nezaobilazan i nezaboravni trag za razvoj srpskog društva. Rekao bih da te ljude nijesmo dovoljno iskoristili u pravoj mjeri i na pravi način. Taj kvalitet Crnogoraca je vidljiv, prije svega, na univerzitetima, u diplomatiji, umjetnosti u zdravstvu… i sigurno je da je to neka budućnost crnogorske nacionalne zajednice. Uz dužno poštovanje koje imamo prema Lovćencu, Vrbasu i Malom Iđošu, mislim da su Terazije one na koje treba da obratimo pažnju, jer je terazijska Crna Gora stvarala terazijsku Srbiju.

ANALITIKA: Kakva je saradnja vojvođanskih i srpskih vlasti sa Ambasadom Crne Gore u Beogradu?

ĐOKOVIĆ: Saradnja je odlična. Zahvajujem ministru održivog razvoja i turizma, Glavnom gradu i Nacionalnoj turističkoj organizaciji koji su nam izašli maksimalno u susret.

Sve ovo ne bi bilo moguće bez angažovanja ljudi iz crnogorske ambasade prije svega ambasadora Mićunovića,  ali i Vula Tomaševića i Dragana Kankaraša. Moram reći da je njihov aktivizam u promociji crnogorskog nacionalnog identiteta i crnogorske ideje zaista prepoznatljiv. I ne samo da oni svojim radom učestvuju u oblikovanju života Crnogoraca u Srbiji, već i oni uključivanjem u kulturno-društveni život Beograda i Vojvodine postali toliko prepoznatljivi da su počeli da kreiraju kulturni milje Beograda. Izgradili su velika prijateljstva u Beogradu na jedan pozitivan i urbani način, tako da se sveukupni imidž Crnogoraca polako popravlja.

P. Zečević

Analitika

Foto: Luka Đurić

Spritus Movens

Spiritus Movens, časopis za savremenu duhovnost, društvo i ljude