RESOCIJALIZACIJA: Nakon ZIKS-a teško do posla

Većina zatvorenika u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) smatra da je tokom boravka u toj instituciji ostala bez značajnih kontakata i da je teško naći zaposlenje nakon izlaska na slobodu, pokazalo je istraživanje koje su sprovele nevladine organizacije (NVO) Juventas i Akcija za ljudska prava.

Izvršna direktorica Juventas-a, Ivana Vujović, objasnila je danas, tokom prvog dana treninga za NVO povodom projekta „Usmjeravanje zatvora ka zajednici – sprječavanje zlostavljanja u zatvorima kroz reformu sistema rehabilitacije i resocijalizacije“, da je njegov cilj da obezbijediti odgovarajući institucionalni odgovor na potrebe bivših osuđenika i osuđenica, kao i prevencija nasilja i zlostavljanja u zatvorima.

Ona je kazala da su najvažnije aktivnosti planirane projektom – izrada Akcionog plana za unapređenje položaja pritvorenih osoba i lica na izdržavanju kazne zatvora i podrške nakon otpusta i uvođenje novih usluga u zatvore dodjelom mini grantova nevladinim organizacijama, kao podršku za sprovođenje Akcionog plana u prvoj godini.

„Kako bi ilustrovali trenutno stanje, možemo reći da je istraživanje unutar ZIKS-a pokazalo da većina percipira da je ostala bez značajnih kontakata tokom boravka u zatvoru, kao i da će nakon izlaska nositi etiketu bivšeg zatvorenika“, navela je Vujović u PR Centru.

Istraživanje je, kako je dodala, pokazalo da većina smatra da će teško naći zaposlenje nakon izlaska na slobodu, kao i da neće dobiti potrebnu podršku od institucija sistema nakon izlaska na slobodu.

„Gotovo polovina zatvorenika Kazneno popravnog doma u istraživanju sprovedenom 2014. izjavljuje da je radno angažovana i smatraju radni angažman u zatvoru korisnim“, rekla je ona.

Vujović je ukazala da 8,2 odsto zatvorenika izjavljuje da je imalo prilike da se obrazuje, dok je više od polovine izjavilo da je zainteresovano da se uključi u neki program dodatnog obrazovanja.

On je istakla da su izazovi sa kojima se susreće ZIKS su naslijeđeni i karakteristični za zatvore zemalja okruženja.

„Treba imati u vidu da reforma ne može dati instant rezultate, ali i da se zatvorski sistemi razlikuju u odnosu na posvećenost uprave i zajednice, te da međusektorskim zalaganjima možemo unaprijediti uslove u zatvoru i efekte tretmana, smanjiti procenat povratništva i uopšte broja zatvorenika po glavi stanovnika“, ocijenila je ona.

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, Tea Gorjanc Prelević, kazala je da je bitno primijetiti da u ZIKS-u ne vlada sistem organizovanog i sistemskog mučenja, kao što je vladao prije više desetina godina.

Ona je rekla da je ideja projekta da život u zatvoru ne bude gubljenje vremena, da što više liči na uslove života na slobodi, da zatvorenici ne izgube sve radne navike.

„Ono što smo mi u ovom projektu htjeli da uradimo je da osnažimo taj tretman, da ljudima koji rade na tretmanu u zatvoru pomognemo tako što ćemo da uključimo ljude spolja koji bi mogli da ojačaju tretman i ponude nova znanja, da ih dodatno motivišu i osposobe“, objasnila je Gorjanc Prelević.

Generalna direktorica Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija, Slavica Rabrenović, kazala je da bavljenje ljudskim pravima nije samo zadatak kojem se svi moraju odgovorno posvetiti, već je to, kako je navela, privilegija i naslijeđe koje se ostavlja dolazećim generacijama.

„U tom smislu zatvorski sistem je i indikator poštovanja ljudskih prava u jednom društvu i odraz demokratskih standarda svake države“, navela je ona.

Rabrenović je podsjetila da se Akcionim planom 23 definišu mjere za unapređenje stanja u zatvorskom sistemu, nadležni organi za njihovo ostvarenje, kao i rokovi i indikatori na osnovu kojih će biti moguće procijeniti uspjeh planiranih mjera i ostvarenih rezultata.

„Planirane mjere grupisane su na način da se kroz njihovo ostvarivanje poboljšaju uslovi u zatvorima, pospješi obrazovanje i stručno usavršavanje službenika Zavoda, unaprijedi tretman obrazovanja i radnog angažovanja zatvorenika, kao i ojača politika odnosa sa javnošću“, objasnila je ona.

Izvršni direktor ZIKS-a, Miljan Perović, kazao je da će pružiti podršku u sprovođenju odobrena četiri projekta u cilju postizanja kvaliteta rehabilitacije i resocijalizacije.

„U ZIKS-u će se, do kraja godine sprovoditi projekti NVO Roditelji „Snažna porodica –oslonac za budućnost“, NVO Centra za ženska prava „Radionice za unapređenje procesa resocijalizacije osoba ženskog pola koje su na izdržavanju zatvorske kazne u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija““, precizirao je on.

Do kraja godine u ZIKS-u će se, kako je dodao Perović, sprovoditi i radionice starih, koje će voditi Udruženje starih zanata i vještina i njegovanja nematerijalne kulturne baštine “Nit”, kao i „Kulturno-umjetničko stvaralaštvo kao vid Rehabilitacije“, koje će voditi Fondacija B FILM MONTENEGRO.

NVO Juventas i NVO Akcija za ljudska prava (HRA), u partnerstvu sa Ministarstvom pravde od decembra 2013. sprovode projekat „Usmjeravanje zatvora ka zajednici – sprječavanje zlostavljanja u zatvorima kroz reformu sistema rehabilitacije i resocijalizacije“.

Sprovođenje projekta je omogućila Evropska unija (EU), koju predstavlja Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, kroz Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EDIHR) 2013. Završetak projekta je planiran do kraja ove godine.

Izvor: Portal RTCG

Spritus Movens

Spiritus Movens, časopis za savremenu duhovnost, društvo i ljude