Legenda crnogorske kulture 20. vijeka

“Istoričarka umjetnosti Olga Perović, istaknuta kulturna poslenica, jedan od najznačajnijih istoričara umjetnosti u Crnoj Gori, svojim neumornim radom kreirala je istoriju crnogorske umjetnosti”.

Ove riječi čule su se preksinoć na večeri posvećenoj Olgi Perović u okviru obilježavanja 23. godišnjice od osnivanja galerije „Most” u čijem radu je od početka učestvovala naša prva školovana istoričarka umjetnosti, ali i ugledni akademik CANU, novinarka, urednica i društveni radnik, piše Dan.Olga Perović se još na početku karijere, nakon završetka istorije umjetnosti na beogradskom Filozofskom fakultetu krajem 1958. godine, vrlo brzo svojim radom nametnula ne samo kao prva već i kao najozbiljnija i najreferentnija likovna kritičarka.Podsjećajući se značaja Olge Perović za našu likovnu scenu galerista Branko Kovačević je naglasio da se ona svojim radom i zalaganjem ugradila u temelje galerije „Most”.“Umjetnost i ljubav, kao univerzalnost postojanja ne poznaje mržnju, dnevnu politiku, ponajmanje neznanje, nacionalnu i vjersku netrpeljivost, jer kao što je Olga govorila – ljubav spaja ljude, prostor, vrijeme”, kazao je Kovačević.Djelatnost Olge Perović u razvoju crnogorske kulture neodvojiva je od rasta i afirmacije naše likovne umjetnosti, zaključio je istaknuti likovni umjetnik Nikola Vujošević.“U preko šest decenija stvaralačkog rada ona je s permanentnom brižljivošću, odgovornošću, studioznošću pratila, proučavala i prezentovala prave vrijednosti, događaje, periode, pojave i ličnosti osobito crnogorske i jugoslovenske likovne umjetnosti, ukazujući ne samo na njihove autonomne vrijednosti, već i na šire značenje, mjesto i ulogu koju imaju u kontekstu stvaralaštva uopšte. Nepogrešivo je isticala mogućnost izraza, stvaralačke moći i moguće pravce daljeg razvoja jednog umjetnika. Podržavala je kontinuitet u stvaralaštvu. Talenat i upornost smatrala je neodvojivim jedinstvom koji uslovljava uspon i uspjeh”, kazao je on.“Izuzetno je poznavala proces nastajanja djela – od embrionalne faze, inspirativnog izvorišta, zanatske podloge, stvaralačkog duha do umjetničke ekstaze i izvedbe, pa su zbog toga njene analize bile duboke, doživljene, stvaralački podsticajne, jasno, logično i ubjedljivo iskazane”, istakao je Vujošević.Pojavom Olge Perović Crna Gora je dobila analitičara, kritičara i afirmatora koji je vršio nesumnjiv uticaj na njenu likovnu umjetnost. Njene ocjene i uvjerenja o vrijednostima i značaju umjetničkih pojava i ličnosti vrijeme je potvrdilo, poručio je Nikola Vujošević. Osim što je analizirala rad naših likovnih stvaralaca, aktivno je učestvovala i u prezentacijama najvećih crnogorskih i jugoslovenskih umjetnika u zemlji i inostranstvu. Pisala je o savremenoj umjetnosti, ali i o umjetničkim dometima i scenama svih naroda i narodnosti nekadašnje Jugoslavije, kazao je on.“Nesumnjivo da je doprinos Olge Perović, posebno u sticanju renomea i kulta crnogorskog likovnog stvaralaštva, u viđenju Crne Gore i kao zemlje slikara, ogroman. Hiljade tekstova, studija, sinteza, eseja, kritika, osvrta, objavljenih u mnogim knjigama, monografijama, katalozima, časopisima, novinama, na radiju i televiziji, obezbjeđuju istorijski značaj njenog djelovanja. Njeni tekstovi su danas dio istorije razvoja poslijeratne crnogorske kulture”, kazao je, između ostalog, naš ugledni likovni stvaralac.Olga Perović je utemeljivač crnogorske istorije umjetnosti i doajen naše kulture 20. vijeka, istakla je Ljiljana Zeković, istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka. Ona je podsjetila da je Perović kao prvi školovani istoričar umjetnosti imala težak i odgovoran zadatak da bez prethodnih metodoloških principa i istraživanja postavi temelje polazišta u razvoju naše savremene likovne umjetnosti, ali i kritike i esejistike, navela je Zeković.“Uspjela je da otrgne od zaborava i da nam približi vrijeme koje bi se bez njenih komentara, zapažanja i vrednovanja izgubilo negdje u nejasnim saznajnim maglama. Sa izuzetnom pedantnošću i ozbiljnošću slijedila je ciljeve koje je s profesionalnog stanovišta postavila pred sobom. Samosvjesna, duhovno i senzibilno izgrađena ličnost, dosljedna sopstvenim vrijednostima i estetskim sudovima, ostvarila je tokom pola vijeka impresivan stvaralčki opus”, istakla je ona.“Ime Olge Perović, sada već legende crnogorske istorije umjetnosti ostaće zauvijek upisano u antologijskim pregledima crnogorske kulture 20. vijeka. Njen lik ostaće najljepši primjer filantropa koji je Olga ispoljavala toplim odnosom prema kolegama, umjetnicima i prema ljudima”, istakla je ona.Istoričarka umjetnosti mlađe generacije Ljiljana Karadžić, takođe se osvrnula na veoma plodnu karijeru i zaostavštinu Olge Perović. Ona je naglasila da bez umjetničke zaostavštine koju je za sobom ostavila Olga Perović ne bi bilo crnogorske istorije umjetnosti. Njeni stavovi o našim umjetnicima koji su stvarali u prošlosti i dalje stoje, primijetila je Karadžić.“Njeni tekstovi su tačni, jezgroviti, jasni, sadržajni, gotovo ništa od onoga što je nepogrešivo procijenila ne može da se promijeni danas. Pisala je o umjetnicima, njihovim radovima, umjetničkim tokovima, na veoma sugestivan način i, što je osobeno za nju, sve je to nastajalo iz neposrednog kontakta sa stvaraocima i njihovim djelima. Njene tekstove je oblikovao živi susret sa umjetnicima i zbog toga su njeni tekstovi snažniji i bliži umjetničkom djelu nego oni koji danas nastaju”, zaključila je ona.Ispraviti nepravduPodsjećajući da Olga Perović nije nagrađena najvišim državnim priznanjem, „Trinaestojulskom nagradom”, iako su je mnogi umjetnici dobili baš zbog njenog zalaganja, Ljiljana Karadžić je rekla da bi naše društvo trebalo bar donekle da ispravi tu nepravdu prema našoj prvoj istoričarki umjetnosti. Ona je predložila da Udruženje istoričara likovnih umjetnika Crne Gore donekle ispravi nepravdu tako što će ustanoviti priznanje koje će ponijeti ime po Olgi Perović.Dan

Spritus Movens

Spiritus Movens, časopis za savremenu duhovnost, društvo i ljude