Aleksandar DAJKOVIĆ: Saniraćemo Mlin Ivana Crnojevića i Utvrđenje Spuž

Ministarstvo kulture planira da obnovi Mlin Ivana Crnojevića na Cetinju i Utvrđenje Spuž, najavio je za Portal Analitika generalni direktor Direktorata za kulturnu baštinu Ministarstva kulture, Aleksandar Dajković. Prema njegovim riječima, kulturna dobra biće ekonomski valorizovana uz pomoć sredstava fondova i investitora, jer država nema dovoljno mogućnosti da to sama uradi.
Sa Dajkovićem smo razgovarali o aktivnostima nadležnih organa, saradnji te planovima u okviru segmenta kulturne baštine. On je za Portal Analitika najavio da će, nakon završene konzervacije Utvrđenja Besac, uskoro početi renoviranje Sahat kule u Podgorici, te istraživanja više arheoloških lokaliteta širom Crne Gore.
ANALITIKA: Od onih kulturnih dobara koja nisu obuhvaćena promovisanom studijom „Potencijali kulturne baštine Crne Gore“, koje smatrate najznačajnijim? Postoje li oni koji već imaju projekat, a takođe se nisu našle u studiji?DAJKOVIĆ: Publikacija je realizovana u okviru plana održivog korišćenja kulturnih dobara Crne Gore, koji ima za cilj povezivanje kulture sa drugim resorima i razvijanje novog pristupa u stvaranju uslova za održivo korišćenje kulturne baštine. Prikazani su segmenti crnogorske kulturne baštine čiji mulitidisciplinarni značaj ukazuje na mogućnosti revitalizacije, u najvećem broju nalaze na atraktivnim lokacijama, te posjeduju značajan rehabitacioni potencijal. Posebno je ukazano na njihovo loše stanje koje se može unaprijediti i ekonomski valorizovati kroz uspostavljanje javno-privatnog partnerstava te korišćenja putem koncesije.Osim prepoznatih, svakako da postoje i druga kulturna dobra koja će biti ekonomski valorizovana kroz drugačije modele i pristupe. Važno je istaći da određena kulturna dobra, bez obzira na njihovu kulturno-istorijsku vrijednost, dokumentaciju kojima raspolaže nadležna Uprava za zaštitu kulturnih dobara, nemaju odgovarajući ekonomski potencijal, što ne utiče na naš odnos prema njihovim vrijednostima.Od projekata koji su realizovani i čija je realizacija u toku, možemo izdvojiti Utvrđenje Besac, čije je stanje kroz izradu konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera znatno unaprijeđeno, te su se stekli uslovi za njegovu turističku valorizaciju.
ANALITIKA: Da li je namjena ovakve studije bila i da se ovi potencijali predstave na domaćim i međunarodnim investicionim skupovima i sajmovima nekretnina (poput Festivala investicija i nekretnina – FREI koji se sredinom maja 8. put održava u Budvi)?
DAJKOVIĆ: U konačnom, naš cilj i jeste prezentacija projekta i njegovih potencijala u okviru državnih i međinarodnih formata. Uvažavajući navedeno, Ministarstvo kulture je Publikaciju distribuiralo relevantnim ogranima, kako bi kroz diplomatske i druge mreže bila dostupna brojnim inostranim subjektima. Predstoje nam sastanci sa partnerima unutar organa državne uprave, kako bi iskoristili sve modele i mogućnosti za saradnju.
ANALITIKA: Već je poznato da će Sahat kula u Podgorici biti renovirana kroz saradnju sa Turskom razvojnom agencijom – TIKA. Da li postoje najave za još neko kulturno dobro da će uskoro biti na sličan način obnovljeno?
DAJKOVIĆ: U toku su razgovori sa Turskom razvojnom agencijom – TIKA povodom zajedničkih aktivnosti na Utvrđenju Spuž. Kroz finansijsku podršku Fonda Ambasadora SAD, a uz saradnju sa UNDP, saniraćemo Mlin Ivana Crnojevića na Cetinju. Ministarstvo kulture nastavlja saradnju i sa Nacionalnim istraživačkim savjetom Italije na geofizičkim istraživanjima arheoloških lokaliteta u Crnoj Gori, zatim sa Univerzitetom iz Varšave na istraživanjima arheološkog lokaliteta Carine u Risnu, Univerzitetom iz Mičigena na lokalitetu Crvena stijena. U narednim mjesecima nas očekuje i početak saradnje sa Međunarodnim centrom za podvodnu arheologiju iz Zadra na podvodnim arheološkim istraživanjima u Risnu.
ANALITIKA: Da li postoji mogućnost da se u Crnoj Gori kao uobičajena praksa ustanove modeli koji se već odavno koriste, recimo, u Italiji i Francuskoj gdje je ljudima omogućeno da žive u kulturnom dobru uz obavezu da ga održavaju i turistički valorizuju?DAJKOVIĆ: Crna Gora u normativnom smislu ne zaostaje za naprednim evropskim zemljama, pa tako naše zakonodavstvo predviđa i ovaj model. Kulturna dobra imaju svoje vlasnike odnosno držaoce, a u većini slučajeva u zavisnosti od vrste, imaju i svoju namjenu. U skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara vlasnik kulturnog dobra dužan je da kulturno dobro čuva, pravilno koristi, redovno održava i da blagovremeno sprovodi propisane i utvrđene mjere zaštite. Takođe, istim Zakonom je propisano da se kulturno dobro koristi za tradicionalnu ili drugu odgovarajuću namjenu koju odredi Uprava za zaštitu kulturnih dobara, te da se namjena kulturnog dobra određuje radi njegovog održivog korištenja, na način kojim se obezbjeđuje i poštuje njegov integritet i razumijevanje kulturne vrijednosti.
ANALITIKA: Da li je razmatrana mogućnost da se dio prihoda od turizma direktno ulaže u obnovu i održavanje kulturnih dobara, naročito onih koje treba učiniti turistički araktivnim?DAJKOVIĆ: Zakonom o zaštiti kulturnih dobara propisano je da se sredstva za realizaciju projekata predviđenih godišnjim programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara obezbjeđuju iz sredstava opštih prihoda Budžeta Crne Gore i namjenskih sredstava od rente za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. Namjenska sredstva od rente za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara uređena su, pored navedenog Zakona, i Zakonom o porezu na promet nepokretnosti. Valorizacija kulturne baštine je usmjerena na pronalaženje dodatnih mogućnosti u skladu sa propisima. Ovdje ne treba zaboraviti ni značajne mogućnosti koje nude evropski i drugi fondovi, a koji u Crnoj Gori do sada nijesu u dovoljnoj mjeri korišćeni.
ANALITIKA: Da li će (re)valorizacija kulturne baštine biti ponuđeni i kroz aktivnosti drugih ministarstava, recimo prijave za fondove EU kroz Ministarstvo evropskih poslova ili projekte turističke valorizacije kulturne baštine koju radi Ministarstvo održivog razvoja i turizma?
DAJKOVIĆ: Ministarstvo kulture već ima odličnu saradnju sa mnogim resorima. Svi oblici saradnje u interesu zaštite, očuvanja i održivog korišćenja kulturnih dobara, su poželjni, a naročito u oblasti razvoja kulturnog turizma. U prilog navedenom, ističemo da Ministarstvo kulture sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma realizuje projekat Ekonomska i reputaciona valorizacija kulturnih dobara i sarađuje sa kompanijom „Paradores de turismo“, sa ciljem ekonomske valorizacije kulturne baštine, odnosno definisanja ekonomskih potencijala nepokretnih kulturnih dobara koji su obuhvaćeni publikacijom „Potencijali kulturne baštine Crne Gore“. Unaprjeđenjem stanja kulturnih dobara i njihovom valorizacijom, prevashodno u turističke svrhe, uticaće se na priliv novih investicija i turista, smanjiti budžetska izdvajanja za njihovo očuvanje, prvenstveno vodeći računa o očuvanju njihovih kulturnih vrijednosti i identiteta. Ovaj vid korišćenja određenih kulturnih dobara imaće ekonomske efekte na povećanje broja zaposlenih, naročito u ruralnim područjima, te smanjiti socio-ekonomske razlike. Takođe, koristeći IPA fondove i prekograničnu saradnju, Ministarstvo kulture već realizuje, ali i planira prijavljivanje novih projekata. U tom smislu, iniciraćemo i podržavati i projekte relevantnih subjekata iz oblasti kulturne baštine.
Kristina JERKOV
Foto: Ministarstvo kulture

Spritus Movens

Spiritus Movens, časopis za savremenu duhovnost, društvo i ljude