Carigrad daje Ukrajinskoj crkvi autokefalnost? Rusi šokirani

PODGORICA/MOSKVA//KIJEV – Uticajne ruske agencije su sa zakašnjenjem, tek u utorak, 19. jula, objavile da je Sveti Sinod Carigradske patrijaršije uzeo u razmatranje molbu ukrajinskoga parlamenta – Vrhovne Rade za davanje autokefalnosti Crkvi Ukrajini.

Agencija „Interfax“ javlja da „Carigradska patrijaršija izučava obraćanje Vrhovne Rade za autokefalnost Ukrajinske pravoslavne crkve“.

Vrhovna Rada, podśetimo, usvojila je 16. juna Rezoluciju o molbi Njegovoj Svesvetosti Vartolomeju, ahiepiskopu Carigrada i Novoga Rima i vaseljenskome patrijarhu da dodijeli autokefaliju Pravoslavnoj crkvi u Ukrajini. U Rezoluciji se prepoznaje kao nevažeći akt iz 1686. god. kada je Moskva izuzela katedru u Kijevu iz kanonske jurisdikcije Carigrada.
Kako je objavljeno 15. jula, Sinod Carigradske patrijaršije, pod predśedništvom patrijarha Vartolomeja I Arhondonisa, održao śednicu, na kojoj je, između ostaloga, razmatrana zvanična molba Vrhovne Rade da Crkvi u Ukrajini izda tomos o autokefalnosti.
„Sveti Sinod nije odbačio molbu, već je ona upućena nadležnoj sinodskoj komisiji, radi izrade posebne studije o ovoj temi“, saopštila je grčka crkvena agencija „Romfea“, o čemu je Portal „Antena M” ranije izvijestio.
Stav Sinoda u Carigadu po pitanju autokefalije Crkve u Ukrajini je, po svemu sudeći, u najmanju ruku iznenadio, ne samo crkvene, već i državne zvaničnike u Moskvi, koji su očekivali da molba Vrhovne Rade bude promptno odbačena.
Ruski „Interfax“ citira riječi Konstantina Dolgova, zvaničnika Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije, da „inicijativa“, koju je pokrenula Vrhovna Rada, „predstavlja kršenje zakona Ukrajine“, te da „Venecijanskoj komisiji sljeduje da donese svoje mišljenje po tom pitanju“.
Prema ocjeni K. Dolgova, Vrhovna Rada priprema čitav set zakona „fokusiranih na stvaranje normativnoga osnova za agresivno oduzimanje hramova Moskovske patrijaršije“.
„Ruska linija”, kako se navodi, „pravoslavna informativna agencija“, piše da „umjesto da prosto ignoriše“ zahtjev Vrhovne Rade, jer je „u potpunosti antikanonski“, „Sinod Carigradske patrijaršije je predao molbu ukrajinskih poslanika specijalnoj sinodalnoj komisiji ‘radi daljeg izučavanja’“.
„Nije prošlo puno vremena od Sabora na Kritu, iniciranoga od Carigradske patrijaršije, đe se mnogo govorilo o neophodnosti očuvanja kanonskoga poretka“, piše „Ruska linija“, a jedan od arhijereja Carigradske patrijaršije, arhiepiskop Vinipega i srednje eparhije i mitropolit Kanade, Georgij Kališčuk, ponovo se susrio sa poglavarom Kijevske patrijaršije, patrijarhom Filaretom Denisenkom. Do susreta je došlo 14. jula u Kijevu.
Mitropolit Georgij Kališčuk je još 2012. zabranio svojem kliru i mirjanima, mahom etničkim Ukrajincima, tokom pośete patrijarha Filareta Kanadi, da mu odaju bilo kakve počasti, ili da stupaju u kontak s njim.
Međutim, 16. februara 2015. mitropolit Georgij, zajedno sa svojim episkopima Ilarionom Rudnikom i Andrejem Pješkom, bio je gost Kijevske patrijaršije i susrio se sa patrijarhom Filaretom.
obojica 19072016
Susret arhijereja iz Carigradske patrijaršije i poglavara Kijevske patrijaršije –mitropolit Georgij i patrijarh Filaret
Sajt „Pravoslavnaja žiznj“ objavljuje, nakon ponovnog susreta mitropolita Georgija sa patrijarhom Filaretom, protest mitropolita luganjskoga i alčevskoga Mitrofana Jurčuka, predśedavajućega Odjeljenja za crkvene veze autonomne Ukrajinske parvoslavne crkve Moskovske patrijaršije (UPC MP), koji je poslao Vartolomeju carigradskome.
U Mitrofanovome protestu se „izražava žaljenje, da pomenuti arhijerej (Georgij Kališčuk) nije našao mogućnost da pośeti predstojatelja kanonske UPC MP, mitropolita Onfurija (Berezovskog), ali se zato saglasio da se javno sretne sa laži-patrijarhom Filaretom, utemeljivačem ukrajinskoga crkvenoga raskola“.
Kijevska patrijaršija je u liturgijskome jedinstvu sa obnovljenom Crnogorskom pravoslavnom crkvom, a arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski Mihailo Dedeić je u više navrata bio gost patrijarha Filareta, koji je 2010. bio u uzvratnoj pośeti Crnoj Gori.
U vezi novonastale situacije, „Ruska linija“ piše: „Sve ovo ukazuje na to da je tema ukrajinskoga raskola sada na dnevnome redu carigradskoga patrijarha Vartolomeja; po svemu sudeći, on ne želi da se odrekne miješanja u unutrašnje stvari Ruske i UPC MP, što može dovesti do još ozbiljnijih vjerskih nemira u Ukrajini“.
UPC MP je u međuvremenu organizovala „Всеукраинский крестный ход“, litije svojega klira i vjernika koje se, iz nekih krajeva Ukrajine, kreću ka Kijevu, đe bi 27-28. jula u čuvenoj Kijevsko-Pečerskoj lavri trebalo da se održi svečana liturgija.
Šef ukrajinske službe bezbjednosti, Vasilij Gircak, saopštio je da tim povodom postoji mogućnost narušavanja stabilnosti zemlje, dok su iz UPC MP više puta saopštili da su učesnici litije izloženi „provokacijama radikalnih elemenata“.
U Moskvi je Roman Lunkin, rukovodilac Centra za izučavanje problema religije i društva Instituta „Evropa“ Ruske akademije nauka, saopštio očekivanje da „Всеукраинский крестный ход promijeni vjerku politiku rukovodstva Ukrajine“.
Međutim, „Всеукраинский крестный ход“, u organizaciji UPC MP, analitičari u Kijevu ocjenjuju kao „novu rusku provokaciju”, te nastoje da ona protekne u miru. Naime, vlasti Ukrajine preduzele su opsežne fizičke mjere da zaštite litije UPC MP, te je u tome cilju angažovana i u Rusiji ozloglašena jurišna regimenta „Azov“, poznata dobrovoljačka jedinica ukrajinskih pravoslavnih nacionalista sa istoka Ukrajine, koja se žestoko borila protiv proruskih separatista tokom oružanih sukoba 2014. god.
ukrajinski nacionalisti 19072016
Ukrajinski pravoslavni nacionalisti iz jurišne regimente AZOV obezbjeđuju litiju proruske UPC MP
Kijevska patrijaršija, nakon aneksije Krima od Rusije i oružanih sukoba sa proruskim separatistima u Luganjskoj i Donjeckoj oblasti, bilježi enormni priliv rodoljubivih vjernika koji napuštaju prorusku jerarhiju UPC MP.
Prema posljednjim relevantnim istraživanjima javnoga mjenja, koje je obavio „Ukrainian Sociology Service“, kao vjernici Kijevske patrijaršije izjasnilo se 44 odsto ispitanika, a UPC MP 21 odsto. Preostalo stanovništvo Ukrajine su vjernici drugih crkava i vjerskih zajednica, ili kao ateisti.
porosenko vartolomej 19072016
Porošenko i Vartolomej tokom susreta zimus u Istanbulu 
Tokom susreta sa predśednikom Ukrajine, Petrom Porošenkom, Vartolomej carigradski je u Istanbulu u februaru o.g. kazao da je „Crkva Carigrada Majka Crkva ukrajinskoj naciji, a mi ćemo sačuvati duhovnu vezu sa Ukrajinom“. Do izbora za predśednika 2014, P. Porošenko je bio aktivni parohijanin UPC MP. U međuvremenu, predśednik Ukrajine je u nekoliko navrata prisustvovao liturgijama u hramovima Ukrajinske pravoslavne crkve Kijevske patrijaršije. On je, kako smo već objavili, tokom jedne svečanosti proljetos u Kijevu, pozdravio Patrijarha Kijevskoga i cijele Rusi – Ukrajine, kako glasi službena titula patrijarha Filareta, ističući želju „da cijeli ukrajinski narod vidi što prije ostvaranje Vašega glavnog životnog djela – Ukrajinsku nezavisnu Pravoslavnu crkvu, priznatu od vaseljenskoga pravoslavlja“.
Piše: VLADIMIR JOVANOVIĆ
Izvor: Antena M

Spritus Movens

Spiritus Movens, časopis za savremenu duhovnost, društvo i ljude